STRAZBUR – Evropski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strazburu podržao ulazak Hrvatske šengenu zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih evroparlamentaraca, moglo dogoditi 2019. godine.
Đani Pitela, predsjednik poslanika S&D-a, na čiji je predlog Evropski parlament raspravljao o proširenju šengenske zone na Bugarsku, Rumuniju i Hrvatsku, naglasio je da u EU ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno isključiti te tri države iz zone bez granica.
– Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo da pristupiti Šengenu kada ispune uslove – rekao je.
Španski poslanik Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Kluba poslanika Evropske narodne stranke (EPP), takođe je u raspravi ustvrdio da „ne bi smjelo biti zemalja prvog i drugog reda kada se govori o Šengenu”.
Evropki povjerenik Dimitris Avramopulos zahvalio se Piteli i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju šengenskog područja na Hrvatsku i rekao da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumunijom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.
Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D), koji je u ime S&D-a bio imenovan za izvjestioca u sjeni u dva mišljenja Odbora za spoljne poslove u ovom pitanju, zadovoljan je što je lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj plenarnoj sjednici u 2017. godini i ocjenjuje da Hrvatska nikada nije imala jasniju političku podršku Evropskog parlamenta ulasku u šengenski prostor.
– Ovo je prvi put da se u ovoj instituciji, Evropskom parlamentu, kao prioritna tema zasjedanja pojavilo nešto što je naš nacionalni strateški interes. Događaji 2015. su pokazali koliko je važno biti s prave strane šengenske granice – istakao je Tonino Picula čija grupa je i inicirala raspravu.
– Bilo je važno osigurati da se u toj raspravi u EP iskaže jedna vrsta političkog jedinstva najrelevantnijih političkih grupacija oko tog hrvatskog cilja, a to se danas dogodilo – rekao je Picula nakon rasprave.
Picula je u razgovoru s hrvatskim novinarima napomenuo da je ta tema stavljena na dnevni red na predlog socijalista i demokrata, ali da je i Evropska narodna stranka (EPP) preko svog predstavnika vrlo jasno kazala da Bugarska i Rumunija zaslužuju ulazak u šengenski prostor, a uz to je u raspravi Hrvatska gotovo unaprijed dobila podršku za članstvo.
– To implicira možda da neće biti političkih blokada hrvatskog ulaska u šengenski prostor – istakao je Picula.
Ulazak u šengensku zonu politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Evropskog vijeća. Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u toku i da se rješavaju određeni nedostaci, ali je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju predlog Evropske komisije u bliskoj budućnosti.
Picula je u raspravi naglasio da je Hrvatska od pristupanja šengenskom informativnom sistemu u samo četiri mjeseca obavila 75 milona kontrola i identifikovala više od 4.000 prekršilaca.
– Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate. Prema zadnjoj evaluaciji koja je sprovedena krajem novembra, Hrvatska je ispunila 68 od 98 preporuka – naglasio je Picula.
Ulazak Hrvatske u punopravni prostor kontinentalnog saveza, načelno bez unutrašnjih granica, traje već dugo, a još duže kod druge dvije članice EU.
Bio je to svojevrsni probni rok za te zemlje, ali za to vreme su neki odnosi u samoj EU postali bitno drugačiji.
Izbjeglička kriza vratila je Evropu unazad i njome se danas prostire neka nova, doslovno gvozdena zavesa – ona od tzv. žilet-žice.
Štaviše, po notornoj bodljikavoj žici najpoznatija su dva neposredna hrvatska susjeda u EU: Mađarska i Slovenija. Šta će u takvim prilikama značiti neki novi Šengen, da li će se žilet-žica preseliti na granice Hrvatske prema njenim istočnim susjedima?
– Izbjeglička kriza i terorizam su posledično, između ostalog, doveli do manjka povjerenja među državama članicama. Zbog toga danas imamo kontrole na spoljnim granicama, ali i sistematske provjere u bazama podataka svih osoba koje ulaze ili izlaze iz šengenskog prostora, uključujući i stanovnike Evropske unije. Evropa zaista ne smije da postane tvrđava opasana nepremostivim bedemom – nastavlja Picula za Dojče vele – ali, takođe, Evropa koja nije bezbjedna ne može da bude simbol blagostanja i otvorenosti.
– Trebalo bi jačati povjerenje, ali i sisteme bezbjednosti. Pitanje je političke mudrosti i dogovora – pronaći balans između jednog i drugog. Trebalo bi se fokusirati na evropsku solidarnost i rješavanje problema saradnjom, koliko god bili složeni – rekao je Picula.
A kao što smo jednom ovdje već ustanovili, Evropska unija bi krize u azijskim i afričkim zemljama trebalo da rješava na njihovim teritorijama – dakle prije nego što ih tamošnje stanovništvo napusti, a po mogućnosti čak tako što će Evropa prestati da ih generiše.
Mimo toga, šta bi ulazak u režim Šengenskog sporazuma mogao da znači Hrvatskoj kada je riječ o ekonomiji i kretanja njenih građana?
Piculina poslanička grupa u Evropskom parlamentu (socijalisti i socijaldemokrate) predložila je novo razmatranje proširenja Šengena na novije članice, a on lično primjećuje da bi se koristi po Hrvatsku mogle u prvom redu ogledati kada je riječ o lakšem i bržem prolasku turista iz drugih zemalja EU preko granice Hrvatske.
Jedna činjenica, koju sagovornik DV-a rado ističe, pokazuje da Evropljani svake godine na šengenskom prostoru ostvaruju oko 1,25 milijardi putovanja.
Ali Tonino Picula je i predsjednik delegacije EU za odnose s Bosnom i Hercegovinom. Zato je DV interesovalo šta bi eventualno skoro proširenje Šengena na Hrvatsku značilo toj državi i njenim građanima.
– Na mogućnosti putovanja građana BiH u EU mnogo više će uticati ukupna regulativa granične problematike EU, a manje samo članstvo Hrvatske u Šengenu. Recimo, uvođenje sistema ETIAS, tj. planirano obavezno najavljivanje putovanja građana država zapadnog Balkana u EU, nije bilateralno pitanje. U svakom slučaju, ključna stvar vezana za Šengen jeste to što EU počiva na međusobnom poverenju zemalja Unije da se spoljne granice pouzdano štite, te da članice na tim granicama ne dozvoljavaju da se bilo kakva prijetnja propusti preko njihovih teritorija ka unutrašnjosti EU – uvjeren je Picula.
Evropa na putu u 19. vijek
Trebalo bi pritom znati da je Hrvatska članica Evropske unije s najdužom spoljnom granicom prema trećim zemljama, od čega sa Bosnom i Hercegovinom deli oko hiljadu kilometra zajedničke granice.
– Već sada, zbog prilagođavanja našeg prekograničnog režima za Šengen, uvedene su promjene koje omogućavaju ispunjavanje šengenskih uslova za Republiku Hrvatsku, ali značajnije ne ugrožavaju dosadašnji život i navike stanovništva s obje strane granice. Taj pripremni period je važan kako bi i jedni i drugi zapravo naučili da žive s novim graničnim režimom, ali i razvili graničnu infrastrukturu – zaključak je Tonina Picule.
Njegova pozitivna očekivanja, međutim, ne dijeli poznati spoljnopolitički analitičar Tomislav Jakić, koga je DV pitao za mišljenje na tu temu.
– U neku ruku je čak ironično govoriti o tome što bi ulazak u šengenski prostor značio za Hrvatsku danas kada već na slovenačkoj granici imate bodljikavu žicu. Šengen, nažalost, nije više ono što je bio ili je trebalo da bude. Evropa zasnovana na ideji slobodnog protoka ljudi, roba i ideja pretvara se u skup nacionalistički orijentisanih država usredsređenih na sopstveni suverenitet, gotovo u smislu 19. vijeka. I to tako što zatvaraju spoljne granice pred svima koji su u Evropi – baš onoj kakvu su zamislili njeni idejni tvorci – poželjeli da pronađu sklonište – smatra Jakić.